KONKATEDRALNA CRKVA SV. KRIŽA-KRIŽEVCI
Crkva Svetoga Križa najstariji je sačuvani spomenik u Križevcima i jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske. U pisanim se izvorima spominje već 1232. godine, a bila je sagrađena izvan zidina Donjega grada unutar zasebne utvrde. Tijekom svog višestoljetnoga postojanja doživjela je brojne preinake i dogradnje. Iz najranije faze izgradnje ostao je sačuvan bočni portal iz 14. st. i manje monofore. Postojeći izgled crkve potječe iz kasne ili razvijene gotike s kraja 15. st.
Temeljito je obnovljena 1913. godine po nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog, kao jedan od prvih spomenika u Hrvatskoj restauriran po načelima prezentacije svih stilskih slojeva. Nekada je bila župna crkva, a kad je sjedište župe prebačeno u pavlinsku crkvu sv. Ane, gotovo stotinu godina bila je izvan svoje funkcije.
Osobitu ljepotu i čar crkvi daju vitraji i mozaici na njezinom pročelju s prikazom Kristova raspeća i sv. Ćirila i Metoda, a posebnu vrijednost u njoj predstavlja mramorni oltar iz 1756. godine kao remek-djelo kiparskoga umijeća kasnog baroka, rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe.
Oltar je prvobitno rađen za potrebe zagrebačke katedrale u kojoj se nalazio sve do njezine obnove koncem 19. st. Isklesan je od prvoklasnog bijelog, crnog i žutog mramora s raskošnim dekorativnim elementima u oblikovanju arhitektonske cjeline. U središtu oltara je skulptura Raspeti Krist, s lijeve strane je Mojsije s mjedenom zmijom, a s desne Žrtva Abrahamova.
Posebnost unutrašnjosti crkve daje i njezin središnji oslikani više od osam metara širok luk s prikazom Krvavog sabora križevačkoga koji je 1914. naslikao Oton Iveković.
BISKUPIJSKO MARIJANSKO SVETIŠTE U NOVOJ RAČI
Nova Rača smještena je jugoistočno od Bjelovara, a koja se spominje još davne 1230. godine, kada su templari (pučki zvani”božjaci”) dali zagrebačkom biskupu Stjepanu II. zemlju u Vaškoj, a on je njima dao zemlju, na području današnje Rače.
Ovdje su templari 1312. godine, malo prije ukinuća svoga reda sagradili crkvu sv. Marije koja se spominje do dana današnjega, kao sjedište župe.
U predturskom razdoblju pisani dokmenti UKAZUJU na češće mijenjanje naslova crkve ili postojanje više crkava na ovom području. Uz crkvu sv. Marije, 1410. godine spominje se i crkva sv. Nikole, te crkva sv. Benedikta, 1334. i i 1501. godine, u današnjem Bedeniku.
Godine 1530. spominje se kao utvrđeno mjesto „castrum Rache“ koje su razorili Turci. Jer je u Rači bilo trgovište i veća feudalna gospoštija.
Dolaskom Turaka na ovo područje prema Čazmi od 1552. do 1559., Rača je stradala, pa tako i gotička crkva u njoj.
Godine 1707. ponovno se obnavlja župna crkva u Rači. Te iste godine Kalnički arhiđakon Juraj Bedeković donio je sporazum o razgraničenju župa u Međurači i Rači, odnosno o osnutku župe u Novoj Rači.
Razlozi su bili pastoralni, prvenstveno zbog udaljenosti ali i čestih poplava na ovom području, od jeseni do proljeća.
Krajnje razgraničenje između tih dviju župa provedeno je 1742. godine, kada je i sjedište župe iz Međurače preneseno u Nevinac.
U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije vidljivi su ostaci gotike iz predturskog razdoblja. Na tornju i kuli vidljive su puškarnice, a zvonik završava baroknom kapom.
Na stropu svetišta slike su crkvenih naučitelja, a na stropu lađe: Rođenje Blažene Djevice Marije, Uvod u hram jeruzalemski, Navještenje, Zaručenje sa sv. Josipom, Pohod Elizabeti, Kristovo rođenje, Bijeg u Egipat i drugo, što je 1935. naslikao Franjo Horvat iz Maribora.
Na desnoj strani nalazi se oltar sv. Josipa, no danas se radi oltarne slike naziva sv. Apolonije. Na lijevoj strani je propovjedaonica ukrašena plastikama evanđelista i Mojsija na pokrovu.
Paralelno s oltarom sv. Apolonija nalazi se oltar sv. Barbare, koji osim oltarne pale, ima i plastiku sv. Antuna.
U pokrajnjoj kapelici sv. Križa nalazi se četvrti oltar neogotičkog stila s kipom Srca Isusova. U pokrajnjoj lađi postoji i jedna ploča s tekstom: Aurel Mraović. Na tom mjestu 1851. pokopan je sin centuriona Mraovića.
Za djelovanja župnika Mihaela Ćernića ( koji je bio prvi račanski župnik) 1709. Spominje se nova sakristija kraj crkve.
Među inventarom, od povijesne i umjetničke vrijednosti ubrajamo i orgulje. One su rad nepoznatog majstora a koje su jako vrijedne kao povijesni spomenik.
Orgulje su inače instrument mehaničkog sustava s 11 registara i drvenim apstraktima. Potječu iz 1753. godine a neki smatraju da su djelo franjevačkih graditelja, koji su djelovali na području Virovitice.
Današnji oblik crkva je dobila 1782. za župnikovanja Franje Josipa Rosenberga. A 11. srpnja 1805., posvetio ju je zagrebački biskup Maksimiljan Vrhovac. U 18. stoljeću je barokizirana, a zbog svoje povijesne i umjetničke vrijednosti proglašena je spomenikom kulture.
Danas župa pripada Bjelovarskom dekanatu koji broji ukupno 13 župa. Župa Nova Rača u svom sastavu ima ukupno deset sela. Na području župe je sjedište općine Nova Rača, koja obuhvaća i dio susjedne župe Nevinac. Sama župa Uznesenja B.D.M. broji ukupno oko 703 katoličkih domaćinstva, tj. 2124 rimokatolika.
Osnutkom Bjelovarsko-križevačke biskupije 5. prosinca 2009. te preuzimanjem službe prvog bjelovarsko-križevačkog biskupa 20. ožujka 2010. godine, mons. Vjekoslav Huzjak odlučio je, za svoju biskupiju, župnu crkvu u Novoj Rači proglasiti Marijanskim Svetištem.
Proštenja u Svetištu vezana su uz Marijanske blagdane, a glavna proštenja su za Veliku i Malu Gospu, 15. kolovoza i 8. rujna. Župom i Svetištem upravlja preč. Josip Starčević
ŽUPA UZNESENJA BDM-GLOGOVNICA
Svetište Majke Božje Glogovne
Glogovnica je naselje smješteno 12 km sjeverno od Križevaca.
Župa se prvi puta spominje 1175. i 1334. godine. U pisanim izvorima iz 1230. godine kao samostanska crkva navodi se crkva pod imenom Blažene Djevice Marije.
Župna crkva na čast Uznesenja BDM, sagrađena je u XII. st., obnavlja se od 2011. godine do danas. Župa ima oko 1586 stanovnika, 1413 katolika u 388 obitelji, a svetištem i župom danas upravlja vlč. Ivan Črnek.
ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE – GORNJA RIJEKA
Župa se spominje 1248. i 1334. pod imenom Mali Kalnik. Župna crkva Uznesenja Marijina sagrađena je 1650. godine, obnovljena je iznutra 1989., a izvana 2015. godine. Proštenja su na Veliku Gospu i Malu Gospu. Župa ima oko 2371 katolika, a za veće Marijanske blagdane okuplja vjerni puk Zelinskog i Križevačkog kraja.
Župom od 2003. godine upravlja vlč. Josip Vragović.
KRIŽEVCI – BLAŽENA DJEVICA MARIJA ŽALOSNA I SVETI MARKO KRIŽEVČANIN
Crkva Majke Božje Koruške župna je crkva križevačke župe Blažene Djevice Marije Žalosne i Svetoga Marka Križevčanina, smještena uz glavnu cestu u pravcu prema Zagrebu, na samom zapadnom ulazu u grad, u blizini potoka Koruške.
Sam postanak crkve i njezina posebnost vezani su za čudotvorni zavjetni kip Majke Božje Žalosne s mrtvim Kristom u krilu, postavljenim na visokom stupu, koji je 1674. godine izradio tada vodeći varaždinski kipar Ivan Jakov Altenbach.
Štovanju čudotvornog kipa Majke Božje Žalosne najviše je pridonio pavlinski povjesničar Nikola Benger svojim djelom Kraljica mučenika, objavljenim 1730. na latinskom jeziku u Čenstohovi u Poljskoj, opisavši u njemu čudesna uslišanja po zaslugama Majke Božje Koruške.
Zbog velikog broja hodočasnika koji su pristizali iz cijele Hrvatske, 1702. za pil Žalosne Gospe najprije je bila podignuta kapelica koja je 1715. produljena i u nju su postavljeni oltari. Zalaganjem župnika Lovre Starčića, 1725. godine sagrađena je nova crkva kao građevina središnjeg trolisnog svetišta, natkrivenog širokom kupolom, tlocrtno križnog oblika u čijem je središtu smješten kip Majke Božje Žalosne, jedinstvena dotada u Hrvatskoj. 1872.-1873. godine crkva je produljena i popravljena te je od temelja izgrađen novi zvonik koji je razbio izvornu simboličku arhitekturu s dominantom u križištu gdje je smješten čudotvorni kip Majke Božje Žalosne.
Glavni oltar postavljen je 1738. godine, a oltarnu sliku Sveta obitelj naslikao je veliki pavlinski slikar Ivan Ranger. Zidove svetišta, bočnih kapela i kupolu oslikao je freskama nepoznati autor 1726. godine, ali su te izvorne freske, na žalost, bile oštećene te su obnavljane krajem 19. st. Svojim jedinstvenim izgledom sa zvonikom i kupolom te plastično ukrašenim pročeljem, s kipom Bezgrješne iz 1718. godine u visokoj niši i anđelima s lijeve i desne strane Gospina kipa, ova je crkva oduvijek plijenila pozornost putnika namjernika, hodočasnika i ljubitelja umjetnosti. Nad krovom sakristije smješten je kip Tužnoga Krista s početka 18. st. Proštenja su za Veliku i Malu Gospu i blagdan Gospe Žalosne. Župom upravlja vlč. Dražen Hladuvka.
BJELOVAR – ZVIJERCI – BLAŽENA DJEVICA MARIJA – GOSPA LURDSKA
Župa je osnovana dekretom mons. Vjekoslava Huzjaka, biskupa bjelovarsko-križevačkoga, Broj 520/2011. od 1. kolovoza 2011. godine i to podjelom župe Sv. Antuna Padovanskog – Bjelovar.
Župne crkve nema nego se u obične dane Euharistija slavi u prigodnoj kapelici u stanu, a nedjeljom i blagdanima u iznajmljenom prostoru društvenog doma u naselju Zvijerci. Župa koja broji oko 4500 katolika priprema se za izgradnju crkve, a malo po malo župa postaje mjesto okupljanja brojnih vjernika posebice kroz dane obilježavanja svetkovine Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske. Župom upravlja vlč. Darko Juras.
ŽUPA SV. JOSIPA I IMENA MARIJINA- GRUBIŠNO POLJE
Župa se spominje 1334. i 1501. godine, za Turaka propala, obnovljena 1782. Župna crkva Sv. Josipa sagrađena je 1781., posvećena 29. 6. 1907., obnovljena 2014. godine. Župa ima 4007 katolika. Nova župna kuća sagrađena je 2000. godine, stara je neuporabljiva. Nedjelju poslije blagdana Imena Marijina već tradicionalno se održava «Marinje». U župi djeluje i redovnička zajednica sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskog. U Grubišnom Polju imaju svoj samostan od 1939. godine i od tada djeluju u župi kao katehistice i sakristanke. Župom od 2011. godine upravlja preč. Većeslav Magić.
KOMIN – Sveta Tri Kralja
Unutar župe svete Marije Magdalene u Bisagu koja se spominje već 1409. godine nalazi se proštenjarska crkva sveta Tri Kralja u Kominu, koja je sagrađena u drugoj polovici XVII. stoljeća. Komin je hodočasničko mjesto za mnoge vjernike, ne samo iz Zelinskog kraja nego i šire.
Župom Bisag, a time i proštenjarskom crkvom u Kominu upravlja od 2004. god. vlč. Maksimilijan Milan Herceg