O nama

Bjelovarsko-križevačka biskupija jedina nema međunarodne granice, jer je okružena drugim Biskupijama.

Od Zagrebačke nadbiskupije odvojeni su dekanati: Bjelovarski, Cirkvenski, Čazmanski, Garešnički, Križevački, Vrbovečki i Zelinski te od tako izdvojenih dekanata osnovana je Bjelovarsko-križevačka biskupija, kojoj je sjedište određeno u gradu Bjelovaru, a postojeću župnu crkvu, posvećenu Bogu u čast svete Terezije Avilske, uzdiže se na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve obvezujući Te da se u njoj, prema pravnoj odredbi, ustanovi kanonički kaptol.

K tomu, rektorsku crkvu, posvećenu Bogu u čast Svetoga Križa koja se nalazi u gradu Križevcima, urešuje se naslovom i dostojanstvom konkatedralne crkve, sa svim pravima, počastima i povlasticama te dužnostima i obvezama koje pripadaju crkvama te vrste.

Dana 5. prosinca 2009. godine Apostolska nuncijatura u RH objavila je vijest da je sveti otac Benedikt XVI. osnovao Bjelovarsko-križevačku biskupiju i za prvog biskupa imenovao mons. Vjekoslava Huzjaka.

Više…

sv. Marko Križevčanin (Krizin, Crisinus, * 1588. – † 1619.), mučenik

Marko Stjepan Krizin rođen je 1588. godine u Križevcima. Filozofiju je studirao u Grazu, gdje je stupio u Marijinu kongregaciju. Ondje je bio učenik Petra Pázmánya, kasnijega kardinala i ugarskog primasa. Odlučio je postati svećenik, pa je kao kandidat Zagrebačke biskupije bio poslan u Rim, kao pitomac Njemačko-ugarskog kolegija (Germanicum et Hungaricum), da studira teologiju. Svojom je rukom ondje zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sačuvalo u arhivu zavoda.
Studirao je na Sveučilištu Gregorijani od 1611. do 1615., te se odlikovao bistrinom uma i krepošću. Bio je zaređen za svećenika te se je vratio u svoju Zagrebačku biskupiju, gdje djeluje u pastvi. Ubrzo ga ostrogonski primas i kardinal Petar Pázmány poziva u Ugarsku.
Od 1616. godine djeluje kao profesor i ravnatelj sjemeništa u Trnavi, a imenovao ga je i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije i Szepluku, kod Košica, koja je tada bila vlasništvo Ostrogonskoga kaptola. Sva ta područja nekoć su spadala pod Ostrogonsku nadbiskupiju, dok je to danas područje Republike Slovačke. Košice u ono doba bijahu tvrđa ugarskoga kalvinizma. Da se pomogne malobrojnim katolicima, koji su bili lišeni čak i svojih crkava, pozvana su dvojica isusovaca, Mađar Stjepan Pongrácz i Poljak Melkior Grodziecki, da se brinu za vjernike madžarskoga i slovačkoga jezika. S njima je 1619. godine radio kao misionar u Košicama i Hrvat, Marko Križevčanin.

Više…

Galerija slika