U ponedjeljak, 16. veljače 2026. godine, u Dvorani Biskupijskog ordinarijata održan je susret svećenika Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Na početku susreta, biskup Vjekoslav pozdravio je okupljene te izrazio radost zbog prvog susreta u 2026. godini, istaknuvši kako se nalazimo u vremenu priprave za Korizmu. Posebno je pozdravio gosta, prof. dr. sc. Odilon-Gbènoukpa Singboa.
Najavio je proslavu obljetnice uspostave Biskupije 20. ožujka, kada će misno slavlje predvoditi kardinal Josip Bozanić, te pozvao svećenike na zajedničko sudjelovanje s vjernicima.
Svećenici su upoznati s održavanjem katehetskog kolokvija u Zagrebu na temu pastorala bolesnika, kao i s duhovnim vježbama u Novigradu na Dobri. U sklopu pastorala mladih najavljeni su PKP i SHKM u Požegi, a predstavljeni su i molitveni priručnici „Prve subote 2026“ za duhovna zvanja.
Vlč. Mijo Posavec podnio je misijski izvještaj za 2025. godinu te pozvao na uključivanje u akciju prikupljanja sredstava za misije prigodom skupljanja dobrovoljnih priloga na Cvjetnicu. Preč. Stjepan Soviček predstavio je hodočašće „Putevima sv. Marka“ (7. – 10. travnja 2026.), kao i aktualne projekte obnove sakralnih objekata. Najavljeno je i ljetovanje za mlade u Biskupijskoj kući u Cesarici.
Osim toga, Biskup je izvijestio o oporavku preč. Grgića te potaknuo svećenike na brigu o vlastitom zdravlju i međusobnu molitvenu potporu.
Središnji dio susreta bilo je predavanje koje je održao prof. dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo, na temu Moralni izazovi novih tehnologija i umjetne inteligencije.
Vlč. Odilon zahvalio je na pozivu te istaknuo kako dolazi s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, donijevši materijale kojima se programi Sveučilišta mogu približiti vjernicima.
U predavanju je naglasio kako je čovjek „tehničko biće“ te da je tehnologija produžetak ljudskog znanja. Govoreći o dokumentu „Antiqua et nova“ i suvremenoj „epohi umjetnoga“, istaknuo je snažnu digitalizaciju društva, razvoj umjetne inteligencije i izazove stalne tehnološke prisutnosti u svakodnevici. Upozorio je na potrebu razboritog korištenja tehnologije – osobito u pastoralnom kontekstu – naglasivši da ona nije ni isključivo dobra ni loša, ali da pretjerana izloženost mijenja ljudske navike i odnose.
Posebno se osvrnuo na umjetnu inteligenciju kao alat koji može obavljati zadatke nalik ljudskima, ali ne posjeduje svijest, samosvijest ni sposobnost moralnog rasuđivanja. Istaknuo je kako AI može pomoći u radu, ali zahtijeva čestitost i kritički pristup, primjerice i u pripremi homilija.
Govoreći o teološkoj dimenziji, podsjetio je na čovjeka kao imago Dei, biće u odnosu prema Bogu i prema svijetu u kojem stvara. Upozorio je na opasnosti monizma i „dataizma“ koji čovjeka svode na informaciju, naglasivši važnost tjelesne dimenzije i potrebe za „etikom granice“ koja pomaže da tehnologija ostane u službi čovjeka, a ne da njime ovlada.
